Decembar 2025, zimski vetrovi Seula su bili manje oštri od hladnoće koja je prekrila Yeouido i Geoje. Ogroman račun koji je stigao iz Vašingtona D.C. nosi hladnoću. Račun koji je izneo Sjedinjene Američke Države, koje su bile zaštitni zid bezbednosti i ekonomije Južne Koreje tokom poslednjih 70 godina, je kvalitativno drugačiji u eri Trampa 2.0.
Ovo prevazilazi jednostavno povećanje troškova odbrane. Dok su prethodni pregovori zahtevali gotovinu pod izgovorom "zaštitne takse", sada se traži da se tri ključne nervne mreže za opstanak države, industrija (Industry), finansije (Finance) i energija (Energy), transplantiraju na američko tlo kao 'tribut kapitala i talenata'. Astronomski broj od 3,500 milijardi dolara (oko 500 triliona wona) je površinski prikazan kao 'investicija'.
Međutim, kada se pogleda dublje, stvarnost je strašna. Inženjeri brodogradnje su gurnuti u pustinju, Nacionalni penzioni sistem (NPS) je mobilisan za kupovinu američkih državnih obveznica, a čak i data centri moraju preći okean u 'prisilnom egzodusu'.
Egzodus industrije... Prazne dokove i inženjere kao taoce
Juni 2024, preuzimanje filipinske brodogradnje od strane Hanwha grupe izgledalo je kao veliki uspeh za južnokorejsku brodogradnju. Južna Koreja, sa svojom vrhunskom tehnologijom, je imala priliku da zgrabi 'Sveti gral' tržišta američke mornarice (US Navy) i to je predstavljeno kao odgovor na Trampov poziv za "obnovu američke brodogradnje (MASGA)". Međutim, iza ovog dogovora leži hitna i surova računica Sjedinjenih Američkih Država.
Trenutno je američka brodogradnja praktično u stanju moždane smrti. U okviru zakona Jones (Jones Act), Amerika je izgubila konkurentnost i nije u stanju da odgovori na širenje kineske mornarice, čak ni da održava postojeće brodove. U stvarnosti, 40% američkih podmornica čeka na popravku, a preuzimanje filipinske brodogradnje od strane Hanwha Ocean nije samo investicija. To je blizu 'nacionalnog mobilizacijskog naređenja' za hitnu transfuziju južnokorejskog kapitala i tehnologije kako bi se popunila praznina u američkoj bezbednosti.
Problem su 'ljudi'. Hardver brodogradnje se može kupiti novcem, ali zavarivači, cevovodari i inženjeri dizajna koji će popuniti te prostore su izumrli na američkom tlu. Na kraju, da bi se filipinska brodogradnja pokrenula, moraće se povući veliki broj obučenih inženjera iz Geoje i Ulsana. Dok se domaće brodogradnje bore sa nedostatkom radne snage, odlazak ključnih radnika će postati 'operacija koja jede sopstvenu kožu' koja podriva konkurentnost južnokorejske brodogradnje.
Još ozbiljnije je dvolično ponašanje Sjedinjenih Američkih Država. Amerika želi južnokorejski kapital i tehnologiju, ali istovremeno zaključava kretanje radne snage. U septembru 2025, veliki napad američke imigracione i carinske službe (ICE) na gradilištu zajedničke fabrike Hyundai-LG Energy Solution u Džordžiji bio je vrhunac ove kontradikcije.
Tada je ICE pritvorila 317 južnokorejskih inženjera. Iako u Americi nema tehničara koji mogu da upravljaju tim naprednim uređajima, koristeći problem viza, južnokorejski inženjeri su praktično postali 'taoci'. Amerika je prisilila na astronomske investicije da izgrade fabrike, a zatim je blokirala ulazak radne snage koja će upravljati tim fabrikama, koristeći to kao polugu za pritisak na još veće ustupke.
Zakon 'Partner with Korea Act (H.R. 4687)' je predstavljen kao rešenje za ovu kontradikciju. Ovaj zakon, koji dodeljuje 15,000 specijalnih viza godišnje za južnokorejske stručnjake, na prvi pogled izgleda kao rešenje. Međutim, postoji velika opasnost da će to postati ogroman usisivač koji će ubrzati 'odliv mozgova' iz južnokorejske industrije. Kada se visoke plate u Americi i ukidanje viza spoje, južnokorejski talentovani mladi inženjeri neće imati razloga da ostanu u zemlji.
Amerika mobilizuje ne samo južnokorejski kapital, već i 'ljude' kako bi obnovila srušeni ekosistem proizvodnje. Dok se južnokorejska industrija muči sa nedostatkom radne snage, pravi asovi moraju napustiti zemlju zbog 'prisilnog egzodusa' koji se može učvrstiti kroz pravni sistem. Ovo je prava stavka na fakturi koju je poslao saveznik.
